Povijest novca od trampe do digitalnog plaćanja

Kako je nastao novac?

Prije nego što je nastao novac, ljudi su se služili razmjenom dobara, odnosno trampom. To znači da su mijenjali ono čega su imali viška za ono što im je bilo potrebno. Poljoprivrednici su, primjerice, mogli mijenjati žito za meso, krzno ili alat, dok su stočari svoje proizvode mijenjali za žito, povrće i druge potrepštine.

Takav način razmjene bio je moguć dok su zajednice bile male. No kako su ljudi sve više trgovali, postalo je jasno da trampa nije uvijek praktična. Nije lako pronaći osobu koja baš u tom trenutku želi ono što mi nudimo i istodobno ima ono što nama treba.

Zato su ljudi postupno počeli koristiti predmete koje su svi prihvaćali kao vrijednost. Tako počinje duga povijest novca.

Robni novac: kad su stoka, sol i školjke služile kao novac

U različitim dijelovima svijeta kao sredstvo plaćanja koristili su se stoka, sol, školjke, krzno, komadi metala i druge vrijedne stvari. Takav se oblik novca naziva robni novac jer je sama roba imala vrijednost.

Jeste li znali da latinska riječ pecunia, koja znači novac ili imetak, dolazi od riječi pecus, što znači stoka ili govedo? To pokazuje koliko je stoka u starim društvima bila važan znak bogatstva.

Ovo je dobar primjer za razgovor s djecom o tome što je novac i zašto se ljudi dogovaraju da neka stvar ima vrijednost.

Prve kovanice

Novac u obliku sličnijem današnjem javlja se kada se počinju izrađivati prve kovanice. Među najstarije poznate kovanice ubrajaju se one iz Lidije u Maloj Aziji, na području današnje zapadne Turske, iz 7. stoljeća prije Krista. Izrađivale su se od elektruma, prirodne slitine zlata i srebra.

Prve kovanice izrađivale su se ručno. Kovač novca imao je nakovanj i kalup s motivom koji se trebao otisnuti na novčić. U kalup bi stavio malu metalnu pločicu, a zatim bi udarcem čekića ostavio otisak na metalu.

Ako ste ikada posjetili srednjovjekovni sajam, možda ste vidjeli prikaz takvog kovanja novca.

Što se prikazivalo na starom novcu?

Na kovanicama su se često prikazivali vladari, bogovi, životinje, simboli gradova ili države koja je novac izdala. Aleksandar Veliki na svom je novcu prikazivao grčka božanstva i heroje, dok su rimski carevi često stavljali vlastiti lik na novac.

Novac zato nije služio samo za plaćanje. On je bio i poruka. Pokazivao je tko vlada, koje su vrijednosti važne i kome ljudi trebaju vjerovati.

Kasnije se na novcu pojavljuju i kršćanski simboli. Novac nam zato može puno reći o povijesti, vjeri, vlasti i svakodnevnom životu ljudi.

Jesu li sve kovanice bile okrugle?

Kovanice su najčešće bile okrugle, kao i danas, ali to nije bilo jedino moguće rješenje. U različitim kulturama novac je mogao biti četvrtast ili izrađen u obliku predmeta koji su ljudima bili poznati i važni, primjerice kotača, motike, sidra, mača ili životinje.

Djeci je to često zanimljivo jer pokazuje da novac nije oduvijek izgledao onako kako izgleda danas.

Kada nastaje papirni novac?

Papirni novac pojavio se mnogo kasnije. U Kini se počeo koristiti oko 1000. godine, u vrijeme dinastije Song. U Europi se papirni novac širi tek u 17. stoljeću.

Ljudi su metalni novac ostavljali bankama ili zlatarima na čuvanje, a zauzvrat su dobivali potvrde. Te su potvrde kasnije počele služiti za plaćanje jer ih je bilo lakše nositi nego vreće metalnog novca.

Tako nastaju banknote, odnosno novčanice. Papirni novac bio je praktičniji jer je bio lakši za prijenos, posebno kod većih plaćanja.

Gdje možemo vidjeti stari novac?

Stari novac danas se može vidjeti u muzejima i numizmatičkim zbirkama. Numizmatika je proučavanje i skupljanje starog novca, medalja i sličnih predmeta.

Numizmatičke zbirke nisu zanimljive samo zato što pokazuju kako je novac izgledao. One govore i o povijesti država, vladarima, trgovini, jeziku, umjetnosti i svakodnevnom životu.

I svatko od nas može napraviti malu kućnu zbirku novca, primjerice od starih kovanica, novčanica iz drugih zemalja ili novca koji se više ne koristi.

Kako izgleda današnji novac?

Danas još uvijek koristimo kovanice i novčanice, ali sve češće plaćamo karticama, mobitelom, internetskim bankarstvom ili aplikacijama. Novac više nije uvijek nešto što držimo u ruci. Često ga vidimo samo kao broj na računu.

Zato danas govorimo i o digitalnom novcu, kartičnom plaćanju i elektroničkom plaćanju. Ipak, osnovna uloga novca ostala je ista: novac nam pomaže da lakše razmjenjujemo dobra i usluge, uspoređujemo vrijednosti i planiramo potrošnju.

Od kamenog novca do bankomata